BitLab hosting
Početna stranica > Novosti

Crnogorski pokret vidi „rušenje ustavnog poretka“ u bilbordu koji poziva na osvećenje manastira

16.09.2019. god.


Da antisrbska histerija galopira u Crnoj Gori pokazuje i najnovija krivična prijava „Crnogorskog pokreta“ protiv „bilborda“ na kojima se najavljuje centralna proslava 800 godina autokefalnosti SPC u manastiru Podlastva, piše IN4S

 
Oni „rušenje ustavnog poretka“ vide u pozivu za osvećenje manastira Podlastva i proslavi osam vjekova autokefalnosti SPC, a podsjetimo jednu od prvih eparhija SPC Zetsku eparhiju, Sveti Sava je osnovao u manastiru Miholjska Prevlaka u Grblju.
 
 
 
Crnogorski pokret podnio je Vrhovnom državnom tužilaštvu, Odjeljenju za suzbijanje organizovanoga kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina, krivičnu prijavu protiv NN osobe, vlasnika bilborda u opštini Budva, zbog krivičnoga djela eksplicitnoga pozivanja na protivustavno otcjepljenje dijela Crne Gore.
 
Kako se navodi u prijavi, NN osobe, vlasnici bilborda u budvanskoj opštini, dozvolile su da se na bilbordima istaknu plakate preko kojih se 27. i 28. septembra pozivaju građani na skup u grbljanskom Manastiru Podlastva, na takozvanu „centralnu proslavu 800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve“.
 
“Na njima velikim crnim masnim slovima piše: “800 godina autokefalnosti Srpske pravoslavne crkve i svetosavlja u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj 1.500 godina Manastira Podlastva Grbalj Osvećenje paraklisa Svetoga kneza Lazara i obnovljenih manastirskih konaka“. U sredini bilborda je pečat na kome je kružni natpis “Manastir Podlastva Grbalj“, iznad je slika Svetoga Save, s lijeve strane patrijarha beogradskoga Irineja, a s desne Amfilohija Radovića”, navodi se u prijavi.
 
Prema njihovim riječima, tim natpisom, u kome su odvojeno veznikom i, ispisana imena crnogorske države i njenoga dijela, jasno je istaknuto da organizatori Boku Kotorsku ne drže integralnim dijelom Crne Gore, što je protivustavno djelo kažnjivo po članu 359 KZ-a Crne Gore.
 
“Ovim plakatom namjerno se podstiče i izaziva i nacionalna mržnja prema grupi ili članu grupe koja je određena na osnovu rase, boje kože, religije, porijekla, državne ili nacionalne pripadnosti, iz člana 370. stav 1, istoga Zakonika. U ovom slučaju, mržnja se indirektno raspiruje prema crnogorskoj državi i Crnogorcima koji su 1918. godine bili meta zločinačkih pohoda srpske vojske, žandarmerije i sveštenstva Srpske pravoslavne crkve na našu zemlju i slobodu“ upozoravaju u CP.
 
Ističu i da se plakatom indirektno poziva i na nasilnu promjenu ustavnoga uređenje zemlje, što je kažnjivo po članu 362, stav 1 i 2, KZ CG.
 
“Ova kaznena djela ne čine se prvi put, već u kontinuitetu, s krajnje zlim i zadnjim namjerama dovođenja zemlje u stanje haosa, da bi u neredovnim prilikama, strane sile, podržane iznutra, srušile ustavni poredak i zavele kolonijalnu upravu u interesu Srbije”, piše u prijavi.
 
Predlažu da Tužilaštvo, zbog javnoga pozivanja na rušenje ustavnoga poretka i teritorijalnoga integriteta, izlaganja poruzi crnogorske države i raspirivanja međunacionalne mržnje, pokrene postupak da se uklone plakati sa bilborda i počiniocima ovih krivičnih djela odredi kaznu koja odgovara težini djela.
 
Poziv na osvećenje manastira, kako to „separatisktički“ zvuči.


  • Izvor
  • foto: in4s.net/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

Ukrajinske formacije ponovo su izvršile udare na teritoriju poluostrva Krim. Cilj udara ATACMS-a bio je aerodrom Belbek, gde je, prema otvorenim izvorima, izbio požar.


Marija Zaharova je na današnjem redovnom brifingu bila u prilici da odgovori na čak tri pitanja vezana za Srbiju – jedno o novoj vladi Srbije i dva o odnosima...

Neuspeh da se „odmah“ okonča ofanziva na Rafu bi potkopao odnose, navodi se u saopštenju


Moskva treba da brine i o „oružju i puteru“, izjavio je predsednik

Ukrajinski poslanici tvrde da ograničenja na ciljeve koji se mogu gađati zapadnim oružjem daju prednost Moskvi


Sve u svemu, udeo muslimanskog biračkog tela se postepeno povećava. U jednom broju okruga broj muslimana se kreće od 10 do 40% birača, ima mesta gde ih ima više...


Ostale novosti iz rubrike »